Zemljini oceani sadrže zapanjujuću količinu zlata, a procjene sugeriraju da se blizu 20 milijuna tona otopilo u morskoj vodi. Međutim, koncentracija je nevjerojatno razrijeđena, s jednim gramom zlata pronađenim u svakih 100 milijuna metričkih tona morske vode.
Zamislite svijet u kojem oceani čuvaju blaga vrijedna bilijune. Zemljina mora dom su milijunima tona zlata, potencijalno vrijednog od 900 bilijuna do 2 kvadrilijuna dolara, prema procjenama. Iako ova ideja fascinira znanstvenike desetljećima, njezino pretvaranje u održivo rješenje ostaje nedostižno. Studije objavljene u časopisima Nature i Journal of the American Chemical Society (2018.) predložile su metode za ekstrakciju, ali proces je i dalje financijski neizvediv.
Nemoguć san
Zemljini oceani sadrže zapanjujuću količinu zlata, a procjene sugeriraju da se blizu 20 milijuna tona otopilo u morskoj vodi. Međutim, koncentracija je nevjerojatno razrijeđena, s jednim gramom zlata pronađenim u svakih 100 milijuna metričkih tona morske vode. Ovo zlato dolazi iz nekoliko izvora: erozije tla, hidrotermalnih izvora na morskom dnu, pa čak i vjetra koji nosi čestice zlatne prašine s kopna u oceane. Iako ovo može zvučati kao nevjerojatno bogatstvo, stvarnost vađenja ovog zlata mnogo je složenija od pukog ispiranja, kako prenosi IFLScience.
Oceani su golemi, pokrivaju otprilike 71% Zemljine površine, a ipak je zlato toliko rijetko raspršeno da čak i s ovom ogromnom količinom morske vode, količina zlata ostaje neuhvatljiva. Usporedbe radi, litra morske vode može sadržavati samo femtomole zlata – gotovo neotkriveni trag. Unatoč tome, ukupna količina zlata u oceanu mogla bi vrijediti kvadrilijune dolara, što ga čini privlačnom metom za buduće napore vađenja.
Put zlata
Zlato ulazi u ocean prirodnim procesima. Na kopnu se stijene koje sadrže tragove zlata postupno troše kišom, rijekama i drugim čimbenicima okoliša. Kako se stijene raspadaju, one oslobađaju male količine zlata u vodene sustave, koji na kraju otječu u oceane. Osim toga, hidrotermalni izvori na dnu oceana, posebice u regijama gdje se tektonske ploče dodiruju, emitiraju pregrijane tekućine koje sadrže otopljene minerale, uključujući zlato. Kombinacija ovih procesa rezultira kontinuiranom, iako sporom, opskrbom svjetskih oceana zlatom.
Sredozemno more te Atlantski i sjeverni Tihi ocean među regijama su s većim koncentracijama zlata. No čak i u tim područjima količine ostaju male, što znači da bi se tradicionalne metode ekstrakcije, poput filtriranja morske vode, pokazale gotovo nemogućima za prikupljanje velikih količina zlata. Unatoč tome, istraživači su nastavili istraživati inovativne tehnologije u nadi da će iskoristiti ovo oceansko bogatstvo.
Stvarnu vrijednost zlata teško je odrediti
Prema trenutačnim cijenama zlata, jedna tona zlata vrijedi približno 106,3 milijuna dolara. Ako oceani zaista sadrže 20 milijuna tona zlata, ukupna vrijednost ovog zlata dosegnula bi 2,13 kvadrilijuna dolara – astronomski iznos koji daleko premašuje cijelo globalno gospodarstvo. Međutim, ovo su grube procjene, a stvarnu vrijednost zlata teško je odrediti zbog čimbenika poput fluktuacija cijene zlata i tehničkih izazova povezanih s njegovom ekstrakcijom.
Iako je financijski potencijal golem, put do izvedivosti ekstrakcije zlata iz oceana prepun je izazova. Jedna od najvećih prepreka iznimno je niska koncentracija zlata u morskoj vodi. Proces ekstrakcije ovog zlata zahtijevao bi rukovanje ogromnim količinama morske vode, daleko iznad onoga što trenutačne tehnologije ekstrakcije mogu podnijeti.
Tehnološki izazovi
Tijekom godina znanstvenici su eksperimentirali s različitim metodama za ekstrakciju zlata iz morske vode. Studija iz 1941. godine u časopisu Nature predložila je elektrokemijsku metodu za ekstrakciju zlata iz morske vode. Iako je ova metoda bila teoretski ispravna, utvrđeno je da je pet puta skuplja od vrijednosti zlata koje bi se njome moglo ekstrahirati, što je čini nepraktičnom za uporabu u velikim razmjerima.
U 2018. godini došlo je do proboja u obliku studije objavljene u časopisu Journal of the American Chemical Society. Istraživači su razvili materijal koji djeluje poput “spužve”, sposoban izvući tragove zlata iz morske vode za samo dvije minute. Ovaj bi materijal također mogao uhvatiti zlato iz slatkovodnog i kanalizacijskog mulja, pokazujući svoj potencijal za oporavak zlata izgubljenog tijekom industrijske proizvodnje. Međutim, podizanje ove tehnologije na razinu na kojoj bi se zlato moglo profitabilno vaditi iz oceana ostaje značajan izazov. Sama količina morske vode koju bi bilo potrebno obraditi čini ovo skupim pothvatom s ograničenim povratom ulaganja.
Je li rudarenje oceana izvedivo?
Mogućnost rudarenja oceana ostaje intrigantan, ali dalek san. S trenutačnom tehnologijom, vađenje zlata iz morske vode nije isplativo. Međutim, stalni napredak u znanosti o materijalima i elektrokemijskim procesima mogao bi jednoga dana učiniti vađenje zlata iz oceana stvarnošću. Za sada se istraživači usredotočuju na primjene malog opsega, kao što je oporavak zlata izgubljenog tijekom industrijskih procesa, umjesto da pokušavaju iskopati goleme količine zlata iz oceana.
Štoviše, potencijal za pronalaženje profitabilnijih mogućnosti rudarenja negdje drugdje, poput svemira, mogao bi zasjeniti napore za rudarenje oceana. Rudarenje asteroida, nekada koncept sveden na znanstvenu fantastiku, sada se ozbiljno istražuje. Asteroidi sadrže goleme količine plemenitih metala, a neki znanstvenici vjeruju da su čak i Mjesečevi krateri ispunjeni vrijednim materijalima poput platine. Kako svemirska industrija nastavlja rasti, rudarenje asteroida moglo bi postati praktičnija i profitabilnija alternativa rudarenju oceana.
Scena.ba
