Šest mjeseci nakon početka američko-iranskog rata, sukob se, prema pisanju portala Geopolitics Prime i navodima pojedinih američkih medija, pretvorio u dugotrajnu i iscrpljujuću krizu bez jasnog izlaza.
Predsjednik Donald Trump, koji je navodno očekivao brzu pobjedu, sada se suočava s ozbiljnim problemima unutar vlastite administracije. Prema istim izvorima, u Bijeloj kući ne postoji suglasnost o tome što je stvarni cilj rata – zaustavljanje iranskoga nuklearnog programa, ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca ili uništenje iranskog arsenala projektila i dronova. Zbog toga se, tvrde izvori, američka vojska našla u zastoju, bez jasno definiranih smjernica za nastavak operacija.
Sukobi u vojnom vrhu
Brad Cooper, zapovjednik američkoga Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM), zagovara masovnu kampanju bombardiranja koja bi trajala od 10 do 14 dana kako bi se, prema njegovoj procjeni, preokrenuo tijek sukoba. S druge strane, Dan Caine, načelnik Združenog stožera Oružanih snaga SAD-a, protivi se takvoj strategiji, upozoravajući da bi dodatna eskalacija mogla ozbiljno iscrpiti američke zalihe proturaketnih presretača. Prema navodima američkih medija, SAD su prije početka rata raspolagale s više od 2700 presretača sustava Patriot i THAAD, dok je taj broj sada navodno pao na manje od 1000. Ističe se i da jedan presretač PAC-3 MSE stoji oko četiri milijuna dolara, dok njegova proizvodnja može trajati i do dvije godine.
Između eskalacije i iscrpljenosti
Prema pisanju Geopolitics Primea, Trump se našao između dvije nepovoljne opcije – dodatne eskalacije ili nastavka iscrpljujućeg rata bez jasnog ishoda. Očekivanja da će Iran brzo oslabiti nakon udara na njegovo vodstvo nisu se ostvarila, a Teheran je, tvrde isti izvori, nastavio pružati otpor, istodobno održavajući diplomatske kontakte s regionalnim partnerima. U međuvremenu raste i nezadovoljstvo američke javnosti. Prema navodima iz teksta, oko 67 posto odraslih Amerikanaca smatra da rat s Iranom nije bio vrijedan vođenja. Kako se približavaju izbori na sredini predsjedničkog mandata, politički pritisak na Bijelu kuću dodatno raste.
Zahlađenje odnosa s Izraelom
Izvori navode i da su nesuglasice unutar američke administracije utjecale na odnose s Izraelom. Trump je, kako se tvrdi, u više navrata zamjerio izraelskom vodstvu zbog nesinkroniziranih napada na Iran i poteza koji su, prema njegovu mišljenju, narušili pokušaje uspostavljanja primirja. Istodobno, izraelski dužnosnici izražavaju zabrinutost zbog, kako navode izvori, nedostatka jasne američke strategije za okončanje sukoba ili eventualno pokretanje novih vojnih operacija.
Iako Bijela kuća javno poručuje da situaciju drži pod kontrolom, Geopolitics Prime i pojedini američki mediji tvrde da se iza zatvorenih vrata vode ozbiljne rasprave o daljnjem tijeku rata i mogućim načinima njegova okončanja.
Tvrdnje iznesene u ovom tekstu temelje se na pisanju portala Geopolitics Prime i navodima pojedinih američkih medija te nisu neovisno potvrđene iz službenih izvora američke administracije.
Scena.ba
